Oglas

"nećemo plaćati!"

Orbanova izborna kampanja: Đonom na Ukrajinu

author
DW
02. velj. 2026. 10:01
Peter Szijjarto
ATTILA KISBENEDEK / AFP

Orbanova stranka užurbano pokušava osvojiti naklonost birača uoči izbora u travnju, i to ponovno optužbama na račun Europske unije i Ukrajine. To se pretvara u ozbiljan diplomatski sukob.

Oglas

Na slici se vidi veseli i nasmiješeni Volodimir Zelenski koji pruža otvorenu ruku, piše Deutsche Welle. Do njega su predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik zastupničke skupine Europske pučke stranke u Europskom parlamentu Manfred Weber. S ozbiljnim izrazima lica, gotovo zapovjednički, pokazuju na otvoreni dlan ukrajinskog predsjednika. Na fotomontaži se nalazi i crveni znak „stop“ te natpis: „Bruxellesu poručujemo: Nećemo plaćati!“

Pismo s tim letkom ovih su dana dobila sva kućanstva u Mađarskoj. Riječ je o takozvanoj „nacionalnoj peticiji“ vlade Viktora Orbána. Tekst sadrži potpuno izmišljene tvrdnje: Bruxelles navodno planira Ukrajinu „u sljedeće četiri godine“ primiti u Europsku uniju i toj zemlji isplatiti „800 milijardi dolara“. Kako bi to financirao, Bruxelles navodno želi u Mađarskoj ukinuti 13. i 14. mirovinu, povećati poreze i ukinuti subvencije za komunalne usluge. „Bruxellesu više nije važno ništa drugo, samo Ukrajina“, tvrdi se u peticiji.

U njoj se nalaze i tri rubrike u kojima se može zaokružiti „ne“ – „ne“ financiranju rusko-ukrajinskog rata, „ne“ financiranju Ukrajine i „ne“ poskupljenju komunalija zbog rata.

Kijevu je dosta svega

Ta „peticija“, koja pravno ne znači ništa, samo je dio najnovije kampanje Orbanove vlade protiv Ukrajine i stiže usred mađarske izborne kampanje. Usput rečeno, naravno da je plaćena novcem mađarskih poreznih obveznika.

Ujedno je ta kampanja izazvala novi diplomatski sukob između Mađarske i Ukrajine kakav dosad nije viđen. Jer, za razliku od ranijih kampanja, Orbanova vlada sada je doista izgubila sve obzire. No i Kijevu je sada dosta.

Tako je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu reagirao jasnim riječima: „Svaki Viktor koji živi od europskog novca, a prodaje europske interese, zaslužuje šamar.“ Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha optužio je Orbána da je od Mađarske napravio „pomagača režima u Kremlju“ te da se ponaša poput nekadašnjeg „Hitlerova poslušnika Ferenca Szálasija“.

Prepucavanje na društvenim mrežama

Ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova zbog peticije je i službeno pozvalo mađarskog veleposlanika „na konzultacije“, a Budimpešta je na to uzvratila istom mjerom i uručila ukrajinskom veleposlaniku prosvjednu notu zbog navodnog miješanja Kijeva u mađarsku izbornu kampanju. Ujedno traje i prepucavanje na društvenim mrežama između mađarskog ministra vanjskih poslova Pétera Szijjártóa i ukrajinskog ministra Sibihe.

Na mrežama je aktivan i Orbán: na Facebooku je, obraćajući se Zelenskom i ukrajinskom vodstvu, objavio citat iz vulgarnog pjesničkog teksta mađarskog nacionalnog pjesnika Sándora Petőfija. U toj antihabsburškoj pjesmi iz 1848. Petőfi izgovara izrazito uvredljivu i opscenu psovku protiv moguće okupacije Mađarske.

Teške optužbe na račun Ukrajine

Orbánu, međutim, nije važna Ukrajina, već parlamentarni izbori koji će se održati 12. travnja. Orbán i njegova stranka Fidesz već mjesecima pokušavaju pronaći temu kojom bi u anketama potisnuli oporbenog čelnika Pétera Magyara i njegovu stranku Tisza – zasad bez uspjeha. Proljetna antiukrajinska kampanja iz 2025., u kojoj je Ukrajina prikazivana kao mafijaška, narkodilerska i prevarantska država, propala je jer su je, čini se, mnogi Mađari smatrali previše primitivnom.

Sada Orbán pokušava ponovno, ali s drukčijim naglaskom: snažno cilja na strah od rata, želju za mirom i financijsku nesigurnost Mađara. Poručuje da Bruxelles i Kijev navodno žele dovesti oporbenu Tiszu na vlast kako bi regrutirali mađarske vojnike za rat s Rusijom, a Mađarima uzeli novac za financiranje rata u Ukrajini. Samo „nacionalna vlada“ pod Orbánom, tvrdi se, Mađarskoj jamči mir.

„Teritorij koji se danas zove Ukrajina“

Premijer također tvrdi da je EU odlučila primiti Ukrajinu u članstvo već 2027. godine. Uz navodnih 800 milijardi dolara, Ukrajina bi u sljedećih deset godina trebala dobiti još 700 milijardi dolara vojne pomoći. Novinarima u Bruxellesu Orbán je nedavno rekao: „Mislim da u sljedećih sto godina nijedan mađarski parlament neće glasati za ulazak Ukrajine u EU.“

A potom je u subotu, 24. siječnja, Orbán svoje viđenje budućnosti Ukrajine iznio s dosad neviđenim cinizmom, ignorirajući geografske činjenice i suprotno vlastitoj politici „suvereniteta“. „Moramo prihvatiti da NATO i EU ne mogu izravno dosegnuti rusku granicu. Rusi će na to uvijek odgovoriti ratom“, rekao je na jednom predizbornom skupu. Rusija je, tvrdi, jasno dala do znanja da želi tampon-zonu prema NATO-u.

„Do rata 2022. to je bila Ukrajina. Rat je izbio jer je Ukrajina željela u NATO. Sada treba učiniti sve da teritorij koji se danas zove Ukrajina ponovno postane mirna tampon-država“, rekao je Orbán i dodao da se to može usporediti s brakom: „Ponekad je mir važniji od pravde.“

Zašto ruski veleposlanik nije pozvan?

Oporbena stranka Tisza zasad je suzdržano reagirala na kampanju Orbanove vlade protiv Ukrajine. Ponavlja da se zalaže za humanitarnu, ali nenasilnu pomoć Ukrajini. Istodobno, iako je Tisza skeptična prema ulasku susjedne zemlje u EU, traži radikalni zaokret u odnosu na Orbanovu prorusku politiku i želi da Mađarska ponovno postane pouzdan i predvidljiv partner u EU-u.

Povodom pozivanja ukrajinskog veleposlanika u mađarsko Ministarstvo vanjskih poslova, vanjskopolitička glasnogovornica Tisze, Anita Orbán, napisala je na Facebooku: „Zašto je ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó ‘zaboravio’ pozvati ruskog veleposlanika kada je ruska raketa pogodila Mukačevo?“

Mukačevo (mađarski: Munkács), na zapadu Ukrajine, u kolovozu 2025. bilo je izloženo raketnom napadu, a u toj regiji živi pretežno mađarska manjina. Iako se Orbanova vlada predstavlja kao zaštitnica Mađara i u susjednim državama, nikada nije osudila taj napad. Štoviše, mađarski predsjednik Tamás Sulyok tada je u pisanoj poruci sućuti žrtvama napada osobno precrtao pridjev „ruski“ ispred izraza „raketni napad“.

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama